Moskva je u noći na 19. kolovoza ponovno bila meta napada dronovima, drugu noć zaredom. Ruske vlasti tvrde da je protuzračna obrana presrela više bespilotnih letjelica koje su se približavale glavnom gradu.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin objavio je da je tijekom noći uništeno najmanje 11 dronova koji su letjeli prema gradu, dok su kasnije ruske vlasti izvijestile o povećanju ukupnog broja presretnutih letjelica. Za sada nema neovisne potvrde svih ruskih navoda o broju dronova.
Napad je uslijedio samo nekoliko sati nakon rekordnog vala prethodne noći.
Samo dan ranije stigao je mnogo veći val
Tijekom noći 17. na 18. kolovoza ruske vlasti tvrdile su da je prema Moskvi i okolnom području bilo usmjereno čak 620 dronova. Od tog broja, prema riječima moskovskog gradonačelnika, 180 je presretnuto iznad Moskovske oblasti.
Bio je to jedan od najvećih zračnih napada na područje Moskve od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Napadi su imali i vrlo konkretne posljedice za svakodnevni život. Zbog sigurnosnih razloga privremeno su uvedena ograničenja u radu moskovskih zračnih luka, što je dovelo do kašnjenja i poremećaja u zračnom prometu.
Zašto je broj dronova toliko važan?
Kod ovakvih napada nije važan samo broj letjelica koje uspiju pogoditi cilj. Veliki broj dronova istovremeno predstavlja ozbiljan izazov za protuzračnu obranu.
Ako deseci ili stotine letjelica dolaze iz različitih smjerova, obrana mora istodobno otkrivati, pratiti i pokušavati uništiti veliki broj ciljeva. Čak i kada većina bude presretnuta, dio može proći kroz obrambeni sustav ili njegovi ostaci mogu pasti na tlo.
Upravo zato Ukrajina posljednjih mjeseci sve više koristi dronove dugog dometa za napade duboko unutar ruskog teritorija. Cilj takve strategije nije nužno samo uništavanje jednog objekta, već i iscrpljivanje ruske protuzračne obrane te stvaranje pritiska daleko od bojišta.
Moskva više nije izvan dosega rata
Za stanovnike ruske prijestolnice ovakvi napadi znače nešto što je prije nekoliko godina bilo teško zamisliti: rat koji se vodi stotinama kilometara od glavnih bojišnica sve češće izravno utječe na život u Moskvi.
Zatvaranje zračnih luka, upozorenja zbog dronova i rad protuzračne obrane postali su dio nove stvarnosti. Istodobno, ruske vlasti nastoje pokazati da obrambeni sustav može zaustaviti većinu letjelica prije nego što dosegnu grad.
Važno je ipak naglasiti da se informacije koje dolaze tijekom samog napada mogu naknadno mijenjati. Broj presretnutih dronova, eventualna šteta i njihovi mogući ciljevi zasad se temelje prvenstveno na objavama ruskih vlasti.
KAKO OVO UTJEČE NA NAS?
Za ostatak Europe ovo je još jedan pokazatelj koliko se promijenio način ratovanja. Dronovi relativno male veličine mogu prijeći velike udaljenosti i natjerati protivnika da troši skupe obrambene sustave na njihovo presretanje.
To znači da se granica između „bojišta” i područja daleko od borbi sve više briše.
Ako se ovakav obrazac nastavi, Moskva i drugi veliki ruski gradovi mogli bi se još češće suočavati s privremenim zatvaranjem zračnog prostora i napadima dronovima, dok će Rusija morati dodatno širiti i prilagođavati svoju protuzračnu obranu.
Najnoviji napad zato nije važan samo zbog onoga što se dogodilo tijekom jedne noći. On pokazuje širu promjenu u ratu: što dronovi postaju sposobniji i brojniji, to je sve manje mjesta koje se može smatrati potpuno udaljenim od sukoba.
