Dunav se ovog ljeta na pojedinim dijelovima spustio toliko nisko da su iz vode ponovno počeli izranjati ostaci ratnih brodova starih više od 80 godina.
Najviše pažnje privukle su olupine kod Prahova, u istočnoj Srbiji, nedaleko od granice s Rumunjskom. Fotografije pokazuju velike zahrđale trupove kako vire iz riječnog dna, dok se oko njih pojavljuju pješčani sprudovi. Prizor izgleda gotovo nestvarno, ali iza njega stoji vrlo stvarna kombinacija ekstremne suše, visokih temperatura i ratne povijesti Dunava.
Brodovi kod Prahova
Brodovi nisu tamo slučajno
Olupine kod Prahova povezane su s njemačkom Crnomorskom flotom koja se pred kraj Drugog svjetskog rata povlačila pred napredovanjem sovjetskih snaga.
Njemačke posade su 1944. godine namjerno potapale brodove na Dunavu kako bi spriječile da padnu u ruke protivnika i kako bi otežale njegovo napredovanje i plovidbu. Dio tih brodova ostao je na riječnom dnu sve do danas.
Prema dostupnim podacima, na širem području oko Prahova nalazi se velik broj olupina. Procjene o ukupnom broju brodova razlikuju se, ali izvori navode da bi ih na tom području moglo biti oko 200. U okviru programa čišćenja i poboljšanja plovidbe posebno je izdvojena 21 olupina za uklanjanje.
To znači da fotografije koje se posljednjih dana šire internetom ne prikazuju neku novu olupinu koja se upravo pojavila nakon više desetljeća. Neke od njih postaju vidljive tijekom razdoblja vrlo niskog vodostaja i ranije su bile fotografirane. Ono što je ove godine posebno upečatljivo jest koliko ih je voda ponovno otkrila.
Zašto ih sada vidimo?
Odgovor je jednostavan: vode je premalo.
Dunav je tijekom ovog ljeta pogođen snažnom sušom i dugotrajnim toplinskim valovima koji su zahvatili velik dio Europe. U istočnoj Srbiji vodostaj je pao na iznimno niske razine, zbog čega su se otkrili dijelovi riječnog dna koji su uobičajeno pod vodom. Reuters je izvijestio da su na pojedinim dijelovima Dunava otkriveni i pješčani sprudovi te da su brodovi ostajali nasukani.
Brodovi
Prahovo nije jedino mjesto na kojemu Dunav ovog ljeta pokazuje ono što inače skriva. Zbog niskog vodostaja na različitim lokacijama uz rijeku pojavili su se i drugi povijesni ostaci, uključujući predmete povezane s Drugim svjetskim ratom.
No upravo su ratni brodovi kod Prahova privukli najveću pažnju jer nisu samo povijesna zanimljivost.
Olupine mogu biti i opasne
Dio potopljenih brodova još uvijek može predstavljati rizik zbog ostataka streljiva i eksplozivnih sredstava.
To je jedan od glavnih razloga zbog kojih uklanjanje olupina nije jednostavno. Brodovi su desetljećima bili izloženi vodi, mulju i koroziji, a njihovo izvlačenje zahtijeva pažljivo planiranje i specijaliziranu opremu.
Problem je dodatno važan za modernu plovidbu. Olupine su desetljećima sužavale plovni koridor kod Prahova, posebno kada vodostaj padne. Europska investicijska banka navodi da je na tom području plovna širina zbog olupina na pojedinim mjestima bila smanjena s uobičajenih oko 180 metara na približno 80 metara.
Zbog toga se posljednjih godina provodi projekt uklanjanja najproblematičnijih olupina. Prva plovila već su izvučena s dna Dunava, dok je za početnu fazu predviđeno uklanjanje 21 broda. Cilj nije samo ukloniti povijesni otpad, nego i učiniti jednu od najvažnijih europskih plovnih ruta sigurnijom.
Povijest koja izranja zbog suše
Možda je upravo taj spoj ono što ove fotografije čini toliko upečatljivima.
Na prvi pogled, čini se kao da je rijeka jednostavno "otkrila" brodove iz prošlosti. Ali oni su cijelo vrijeme bili tamo. Promijenio se samo okoliš koji ih je skrivao.
Istodobno, nizak vodostaj donosi ozbiljne posljedice koje nadilaze neobične prizore za fotografiranje. Topla voda i smanjena količina kisika mogu utjecati na riječne ekosustave, dok otežana plovidba stvara probleme za promet robe Dunavom. Reuters navodi i zabrinutost stručnjaka zbog utjecaja visokih temperatura vode i promjena u riječnom ekosustavu.
Zašto je ovo važno?
Olupine kod Prahova zanimljiv su prozor u povijest, ali istovremeno i podsjetnik na nešto mnogo aktualnije.
Dunav je jedna od ključnih europskih rijeka za promet, gospodarstvo i opskrbu, a ekstremno nizak vodostaj može utjecati na sve to. Kada voda padne dovoljno nisko da se nakon više od 80 godina ponovno vide ratni brodovi, to više nije samo zanimljiva povijesna priča.
To je i pokazatelj koliko se uvjeti na velikim europskim rijekama mogu promijeniti tijekom samo jednog ljeta.
A kada se vodostaj ponovno podigne, većina ovih olupina ponovno će nestati ispod površine. Ostati će tamo gdje su bile desetljećima — sve dok ih nova suša, radovi na uklanjanju ili neki budući ekstremni vremenski događaj ponovno ne otkrije.
Prema dosadašnjim informacijama, upravo se to već događalo i ranijih godina, ali ovogodišnje fotografije ponovno su skrenule pažnju svijeta na neobičnu činjenicu: ispod površine Dunava još uvijek se nalazi velik dio povijesti koji nikada nije u potpunosti nestao.
