Europa se sredinom kolovoza ponovno suočava s velikim valom šumskih i drugih požara. Situacija nije ograničena na jedno područje: ozbiljni požari posljednjih dana zabilježeni su u Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Belgiji, Njemačkoj i drugim dijelovima kontinenta.
Europska komisija upozorila je da su veliki dijelovi Europe pod visokim rizikom od požara, dok je europski sustav Copernicus već pomagao u praćenju i kartiranju požara u više država, uključujući Španjolsku, Albaniju, Grčku, Francusku, Njemačku i Srbiju.
Grčka: požari stigli do naseljenih područja
Jedna od najtežih situacija posljednjih dana zabilježena je na grčkom otoku Salamini, nedaleko od Atene. Brzo širenje požara dovelo je do evakuacije više od 500 ljudi, dok su dvije starije osobe izgubile život.
Na terenu su bili angažirani stotine vatrogasaca, zračne snage i brodice spremne za eventualnu evakuaciju stanovništva morem. Točan uzrok požara zasad nije potvrđen.
Požari su istodobno pogodili i druga područja Grčke, uključujući popularne turističke lokacije na Halkidikiju, gdje su ljudi morali napuštati plaže i ugrožena naselja.
Požari u Grčkoj
Belgija bilježi požar kakav nije viđen desetljećima
Posebno zabrinjava situacija u Belgiji, zemlji koja se obično ne povezuje s velikim mediteranskim požarima.
U prirodnom rezervatu High Fens na istoku zemlje izbio je najveći zabilježeni požar u modernoj povijesti Belgije. Prema Reutersu, vatra je zahvatila oko 3.000 hektara i približila se granici s Njemačkom.
Zbog opasnosti je evakuirano oko 600 stanovnika, a u gašenju sudjeluju belgijske i njemačke službe, vojska, poljoprivrednici te zračne snage iz nekoliko europskih zemalja.
Požar je posebno težak za gašenje zbog suhog tla i zahtjevnog terena.
Španjolska i Francuska također pod pritiskom
Španjolska se posljednjih tjedana bori s velikim požarima. U Aragónu je vatra ugrozila povijesni samostan San Juan de la Peña, zbog čega su iz njega preventivno premješteni posmrtni ostaci trojice kraljeva iz 11. stoljeća, kao i drugi vrijedni predmeti.
U tom je području požar već zahvatio više od 9.000 hektara i doveo do evakuacije 16 mjesta. Istodobno je u pokrajini Huelva na jugu zemlje drugi veliki požar zahvatio oko 31.000 hektara i prisilio oko 700 ljudi na evakuaciju.
U Francuskoj je novi požar u regiji Landes doveo do evakuacije 525 stanovnika mjesta Luglon. Do 14. kolovoza vatra je zahvatila oko 1.100 hektara, a s njom se borilo oko 500 vatrogasaca uz pomoć zrakoplova.
Požari u Francuskoj
Ni Jadran nije pošteđen
Veliki požar pogodio je i područje Omiša u Hrvatskoj. Prema Reutersu, jedna osoba je poginula, 40 ih je ozlijeđeno, a oko 1.200 ljudi moralo je napustiti područje.
Istodobno su u sjevernoj Grčkoj stotine ljudi evakuirane brodovima nakon što se vatra približila turističkim područjima. Požari su tako pogodili i područja koja su upravo u ovom razdoblju prepuna stanovnika i turista.
Portugal se također suočava s više aktivnih požara, dok su vatrogasci angažirani na velikom broju lokacija.
Zašto se požari šire tako brzo?
Nije riječ samo o visokim temperaturama. Europski stručnjaci upozoravaju na kombinaciju ekstremne vrućine, dugotrajne suše, manjka oborina, suhe vegetacije i vjetra.
Zajednički istraživački centar Europske komisije objavio je da su veliki dijelovi Europe već mjesecima pogođeni sušom te da se očekuju topliji i suši uvjeti i tijekom nastavka ljeta. Takva kombinacija povećava opasnost od izbijanja i brzog širenja požara.
Podaci europskog sustava EFFIS pokazuju koliko je ovogodišnja sezona ozbiljna. Do 22. srpnja u Europskoj uniji bilo je evidentirano više od 254.000 hektara opožarene površine – iznad dugoročnog prosjeka, iako još uvijek ispod razine iz rekordne 2025. godine.
ZAŠTO JE OVO VAŽNO?
Ovi požari nisu samo problem za stanovnike područja koja su trenutno zahvaćena plamenom. Oni pokazuju koliko se brzo ekstremni vremenski uvjeti mogu pretvoriti u sigurnosni, ekonomski i ekološki problem koji prelazi državne granice.
Osim opasnosti za ljudske živote i domove, požari ugrožavaju šume, poljoprivredu, infrastrukturu i turističke destinacije. Dim može pogoršati kvalitetu zraka daleko od samog požarišta, dok istodobno raste pritisak na vatrogasne i civilne službe.
Europska unija zato sve više koristi zajedničke kapacitete, satelitsko praćenje i mehanizme civilne zaštite kako bi države mogle međusobno pomagati kada vlastiti resursi nisu dovoljni.
Prema dosadašnjim prognozama i upozorenjima europskih institucija, opasnost neće nestati preko noći. Ako se nastave visoke temperature i sušni uvjeti, dijelovi kontinenta i dalje će ostati pod velikim rizikom od novih požara.
Europa zato trenutno ne gasi samo pojedinačne požare. Istodobno se suočava s vremenskim uvjetima koji omogućavaju da se novi požari pojave gotovo bilo gdje gdje se spoje dovoljno goriva, topline i suhog vremena.