Elon Musk ponovno pomiče granice onoga što smatra potrebnim za razvoj umjetne inteligencije. Ovoga puta problem nisu modeli, softver ili nedostatak podataka, već nešto puno konkretnije – čipovi koji svu tu tehnologiju moraju pokretati.
Tijekom predstavljanja projekta Terafab u Austinu u Teksasu, Musk je rekao da ukupna proizvodnja AI računalne snage svih tvornica na Zemlji iznosi oko 20 gigavata godišnje. Prema njegovoj procjeni, to predstavlja tek oko 2 posto onoga što bi njegovi projekti trebali za Terafab.
Važno je naglasiti: tih 2 posto nije tvrdnja da cijela svjetska industrija čipova proizvodi samo 2 posto svih čipova koji su potrebni čovječanstvu. Musk govori o usporedbi postojeće proizvodnje AI računalne snage s ogromnim kapacitetom koji želi postići za vlastite projekte.

Zašto Musku treba toliko čipova?
Čipovi su temelj gotovo svega što Musk trenutno pokušava razviti. Tesla ih treba za autonomnu vožnju i humanoidne robote Optimus, dok SpaceX želi koristiti ogromnu računalnu infrastrukturu za buduće AI sustave u svemiru. xAI također zahtijeva goleme količine računalne snage za razvoj i pokretanje AI modela.
Problem je što Musk ne planira samo još jedan veliki podatkovni centar. Cilj Terafaba je proizvodnja oko jednog teravata računalne snage godišnje, što je 1000 gigavata. Upravo zbog te razlike njegova procjena od 2 posto zvuči toliko dramatično.

Musk je pritom rekao da želi nastaviti surađivati s postojećim proizvođačima. Posebno je spomenuo Samsung, TSMC i Micron te poručio da bi kupio sve njihove čipove koje mogu proizvesti. No, prema njegovim riječima, problem je u brzini kojom te kompanije mogu povećavati proizvodnju.
„Postoji maksimalna brzina kojom se oni osjećaju ugodno širiti, a ta je brzina puno manja nego što bismo mi željeli“, objasnio je Musk.
Zato želi izgraditi vlastite tvornice
Iz te ideje nastao je Terafab – veliki kompleks za proizvodnju naprednih čipova u Austinu.
Musk je u ožujku najavio da će projekt tehnički sadržavati dvije tvornice, odnosno dvije proizvodne linije koje će se fokusirati na različite dizajne čipova. Jedna bi trebala proizvoditi čipove za Teslina vozila i humanoidne robote, dok je druga namijenjena naprednim AI sustavima i podatkovnim centrima u svemiru.
Ideja je zanimljiva i zato što Musk želi što veći dio procesa držati na jednom mjestu – od proizvodnje i pakiranja do testiranja i razvoja čipova. Time bi mogao brže mijenjati dizajn i prilagođavati proizvodnju vlastitim potrebama.
I Intel se uključio u projekt
Projekt je u međuvremenu dobio i važnog partnera. Intel je u travnju objavio da se pridružuje Terafabu, čime Musk dobiva kompaniju s dugogodišnjim iskustvom u dizajnu, proizvodnji i pakiranju naprednih čipova. Intel je rekao da bi njegove sposobnosti trebale pomoći Terafabu u ostvarivanju cilja od jednog teravata računalne snage godišnje.
To ipak ne znači da će Musk preko noći dobiti proizvodni kapacitet koji je najavio. Izgradnja naprednih tvornica čipova jedan je od najzahtjevnijih industrijskih projekata na svijetu, a stvarni rokovi, troškovi i konačni proizvodni kapacitet Terafaba još uvijek nisu u potpunosti poznati.
Zašto je ovo važno?
Muskova tvrdnja treba se promatrati kao njegova procjena budućih potreba, a ne kao neovisno potvrđena činjenica da svijet trenutno ima samo 2 posto potrebnih AI čipova. Ipak, iza nje postoji stvaran problem: potražnja za naprednim čipovima raste zajedno s AI industrijom, podatkovnim centrima i sve većim računalnim zahtjevima.
Ako Musk uspije izgraditi Terafab u planiranom opsegu, to bi značilo da se veliki tehnološki igrači više ne žele samo natjecati u razvoju AI modela – žele kontrolirati i tvornice koje proizvode njihov „mozak“.
A upravo bi to moglo biti jedno od najvažnijih pitanja sljedeće faze AI utrke: tko će imati dovoljno čipova da uopće može ostvariti svoje ambiciozne planove?



